Hotel Bra?ka Perla

Hotel Bra?ka Perla

Rezervirajte luksuzni apartmanski smještaj u Supetru na otoku Bra?u Hotelski smještaj Bra?ka Perla u Supetru na otoku Bra?u pod svojim okriljem nudi: 6 o?aravaju?ih apartmana i 5 soba...
više...

Gratis putovanje u Hrvatsku

Gratis putovanje u Hrvatsku

Hotel Bra?ka Perla i brodarska kompanija Blue Line International Hotel Bra?ka Perla i brodarska kompanija Blue Line International su pripremili za Vas cijenjeni gosti posebnu ponudu.Blue...
više...

TwitterFacebook
Ispis

Rezervirajte luksuzni apartmanski smještaj u Supetru na otoku Bra?u

hotel-bracka-perla-supetarHotelski smještaj Bra?ka Perla u Supetru na otoku Bra?u pod svojim okriljem nudi:

  • 6 o?aravaju?ih apartmana i
  • 5 soba koje odišu posebnoš?u i komforom,

a njihovi interijeri nadahnuli su umjetnika Sre?ka Žitnika.

Svaki od luksuzno opremljenih apartmana sadrži kuhinju u kojoj se možete poigrati pripremom mediteranskih „delicija“ po receptu starih dalmatinskih kuharica.

Dnevna soba, opremljena satelitskim TV prijemnikom, beži?nom Internet vezom i telefonom, rezervirana je za trenutke kada se zaželite novosti iz vanjskog svijeta.

Tu su, naravno, i spava?a soba i kupaonica za trenutke odmora i osvježenja.

Ono najljepše svakako su terase hotela, na kojima ?ete, vjerujemo, provesti nezaboravne trenutke svog odmora, promatraju?i vrtne skulpture dok ih obasjavaju koloriti najljepšeg zalaska sunca na Mediteranu Hrvatske.

Osim luksuznog apartmanskog smještaja, nudimo i smještaj u komfornim spava?im sobama, koje tako?er otvaraju svoju oto?ku dušu svima koji požele prona?i trenutak odmora pod njihovim okriljem.

Slikar Sre?ko Žitnik kreirao je pri?u o autenti?noj flori Mediterana kakav je nekada bio. Završio je slikarsku školu u klasi prof. Ivana Krstulovi?a, a svoje vješto umije?e vladanja kistom prezentirao je na izložbama u svojoj zemlji, ali i diljem svijeta od Indije, Nizozemske, Švicarske, Njema?ke, sve do daleke Amerike.

www.perlacroatia.com

Vinogradarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju zahvaljuju?i prvenstveno pogodnom zemljopisnom položaju i klimatskim uvjetima. Najpoznatija sorta u Dalmaciji je autohtoni Plavac mali. Njegova glavna karakteristika jest visoka koli?ina alkohola i še?era te vrlo primjetna koli?ina tanina. Najbolji vinogradi Plavca malog nalaze se na otocima Bra?u i Hvaru, te na poluotoku Pelješcu. Od ostalih crnih dalmatinskih vina, najpoznatiji su Dinga? i Postup s otoka Pelješca te Babi? iz Primoštena, a od bijelih vina najzna?ajniji su Pošip i Grk s otoka Kor?ule, Maraština s otoka Lastova te Kujundžuša, tipi?na vinska sorta i najpoznatije vino Imotske krajine. Naravno, ne smijemo izostaviti ni Dalmatinski prošek, izvanredno slatko desertno vino. Od ostalih vina koja se proizvode u Hrvatskoj, najpoznatiji su Graševina, Malvazija, Žlahtina i Traminac, koji je bio poslužen na krunidbi engleske kraljice Elizabete II. Iliri su na ovim prostorima poznavali lozu ve? u bron?ano doba. Me?utim, pravi razvoj vinogradarstva u srednjoj Dalmaciji povezan je s osnivanjem prvih gr?kih naseobina na otocima, a dolaskom Rimljana u ove krajeve vinogradarstvo i vinarstvo su znatno unaprije?eni. Pretpostavlja se da i car Dioklecijan nije samo uživao u vinu, ve? se bavio povrtlarstvom i uzgojem vinove loze. Nakon što su došli i naselili se u Dalmaciji, Hrvati su prihvatili uzgoj vinove loze i ubrzo u tome dostigli Rimljane, svoje u?itelje. S pojavom filoksere (žiloždere) u 19. st., opasnog nametnika vinove loze u vinogradima europskih država, poraslo je zanimanje za dalmatinska vina i po?inje njihov veliki izvoz u Francusku i druge zemlje. Me?utim, kada je ova bolest napala i lozu u srednjoj Dalmaciji, dolazi do masovnog uništenja vinograda. Najteže razdoblje u povijesti dalmatinskog vinogradarstva pogoršala je i tzv. vinska klauzula, odnosno povlašteni uvoz talijanskih vina. Od 1990.-ih godina ostvaruju se novi temelji za daljnji razvoj vinogradarstva, u prvom redu u obiteljskim podrumima koji s vinarijama postaju glavni pokreta?i razvoja. Dalmatinska vina od sorti grož?a nastalih na ovom podru?ju visoko su cijenjena još od drevnih vremena, jer su zbog prilago?enosti tlu i klimatskim uvjetima autohtone sorte grož?a davale puno bolju kvalitetu vina od novopridošlih. U dalmatinskim vinima uživali su glasoviti istraživa? Marko Polo, ugarski kralj Bela IV., u Be?u Franjo Josip, a u novije vrijeme ameri?ki predsjednik Jimmy Carter te papa Ivan Pavao II., kao i brojne okrunjene glave u mnogim zemljama svijeta gdje su se ona izvozila.
Email:
Naslov:
Poruka:
Koliko ima godišnjih doba? Anti-spam odgovor je 4